Rezervacije


Datum dolaska:


Broj noći:

 


Pristupni kôd (opcija):

Promijeni/Otkaži rezervaciju »

O Rogoznici


Na južnom dijelu Šibensko-kninske županije, u dubokoj uvali koja je dobro zaštićena od udara vjetra, svega 34km udaljena od Šibenika smjestila se Rogoznica. Današnji centar Rogoznice čine nekad kopneni dio zvan Kopača i otočić Kopara, spojeni umjetnim nasipom u jednu cjelinu.

Kopneni dio Rogoznice bio je naseljen već 1390. godine. No strahujući pred Turcima, 1518. godine stanovništvo se seli na otočić iz sigurnosnih razloga.

Drevna narodna svetkovina ''Gospe od Kapelice'' štuje se 2. srpnja. Gospina slika se u pratnji svećenika i djevojaka donosi u mjesto, da bi je potom svećenstvo i puk prenijeli u mjesnu crkvu. Treće nedjelje mjeseca srpnja slika se procesijom, kopnom i morem, vraća u svoje svetište na poluotok Gradina. Prema predaji, početkom 18. stoljeća, ribar je nađenu sliku odnio kući, ali se ona na čudnovat način vratila na isto mjesto i od toga se vremena svake godine svečano obilježava njezin blagdan.

Najstariji povijesni spomenik je crkva sv. Ivana Trogirskog, podignuta 1324. godine na rtu Ploče. U uvali Ložnice, u starom selu, sagrađena je i crkvica sv. Nikole. A župna crkva, iz 1615. godine, obnovljena je i dograđena u 19. stoljeću. Noviju povijest zasigurno obilježava susjedno mjesto Zečevo, gdje su dobrovoljci Domovinskog rata, braneći Šibenik od neprijateljskih zrakoplova, uzviknuli: "Obadva, obadva, oba su pala!" Taj bojni poklik u trenu se prolomio cijelim svijetom.
U prošlosti, stanovnici Rogoznice uglavnom su se bavili ribarstvom i zemljoradnjom. Niti danas nisu napustili svoja tradicionalna zanimanja, unatoč značajnoj turističkoj orijentaciji.

Ovo lijepo ribarsko mjesto ima prirodno zaštićenu luku, dubokog gaza, koja je oduvijek pružala sigurno sidrište svakom nautičaru. Gusta borova šuma, duga šetnica uz more, lijepe plaže, otočići i uvale te Zmajevo jezero u krškom kamenjaru, privlače danas osim nautičara i mnogobrojne druge turiste. Svježa riba svakodnevno je u ponudi restorana.


POVIJEST
Blaga mediteranska klima omogućavala je siguran i udoban život te je ovo podneblje bilo pogodno za osnivanje naselja. Tragova čovjekovog prisustva na ovom prostoru tijekom minulih stoljeća ima dosta (ulomci keramičkih posuda, amfora, krovnog crijepa, novca, grobova, grobnih priloga, nadgrobnih spomenika, dijelova kamenih sarkofaga i dr.). Prema spomenutim nalazima čini se kako je život na ovom području osobito bujao u antičko i kasno antičko doba. Za najstarije podatke o Rogozničkom kraju zahvaljujemo grčkom pomorcu iz prve polovice 4. st. prije Krista. Prema Skylaxu iz Krayande, na obali između Krke i Cetine obitavala su dva Ilirska plemena: na sjeveru ove obalne linije, na jednom poluotoku koji je navodno bio nešto manji nego Peloponez, živjeli su barbarizirani Hili u gradu i luci Herakleji. Prema njegovom opisu utvrđeno je da su Hili naseljavali poluotok Bosiljinu zbog čega se taj poluotok još naziva i Hilejski poluotok. Hili su, drže povijesničari, pleme Dorana koji su, došavši iz Sirakruze, osnovali Issu, ali naselili i grad Herakleju, smještenu negdje na Rogozničkom području.  Za Teutinog rata pali su pod vlast Ilira, što potvrđuje i nadgrobna stela iz tog doba pronađena u Stupinu 1968. Čuva se u muzeju grada Šibenika, a  prikazuje Ilire-Hile. Pretpostavlja se da je u uvali Stupina potopljeni ilirski grad, a jedan od tragova tog vremena je pretpovijesna gradina ˝Stupinska glavica˝ s ostacima keramičkih posuda.
Inače, položaj grada Herakleje, koji je kovao vlastiti novac, još je sporan i može biti riješen tek putem novih nalaza. Međutim, neki su arheolzi uvjereni da je zbog idealnog sidrišta za trgovačke brodove Herakleja bila upravo na Rogozničkom području.

  RSS PRETPLATA


Pratite najnovije vijesti i najave iz Marine Frapa preko svog e-mail servisa ili RSS aplikacije!


  NAJNOVIJE VIJESTI   NAJAVE DOGAĐANJA

 VRIJEME


  NEWSLETTER


 

  KONTAKT


Uvala Soline 1, 22203 Rogoznica

  +385 (22) 559 931 Recepcija

  +385 (22) 559 948 Servis

  +385 (22) 559 947 Marketing

  +385 (22) 559 988 IT

  frapa@marinafrapa.hr

Copyright © 2017   •   Marina FRAPA   •   Sva prava pridržana   •   Web dizajn i izrada: MEDIAN kreativna rješenja