Važne informacije za nautičare

Najvažnije informacije za nautičare koji plove Hrvatskom stranom Jadranskog mora.

Informacije o puštanju plovila u slobodan promet

Republika Hrvatska je dio carinske unije EU, što znači da EU rezidenti više ne mogu stavljati plovila u postupak privremenog uvoza.

Podsjetnik na potrebu reguliranja statusa vašeg plovila

Plovila koja su rezidenti EU stavili u postupak privremenog uvoza u Hrvatsku prije 1. 7. 2013. godine, bez obzira koju zastavu plovilo vije, mogu ostati u postupku privremenog uvoza najkasnije do isteka roka privremenog uvoza koji je odobrio nadležni carinski ured. Istekom odobrenog roka privremenog uvoza EU rezidenti dužni su postupak privremenog uvoza završiti sukladno propisima EU na jedan od tri moguća načina:

  1. Puštanjem plovila u slobodan promet, ili
  2. Ponovnim izvozom u treću zemlju (izvan EU), ili
  3. Upućivanjem plovila (u postupku provoza T1) u drugu državu članicu EU.

Ukoliko želite plovilo pustiti u slobodan promet u Hrvatskoj, dužni ste podnijeti carinsku deklaraciju nadležnim carinskim uredima koji će zatim obračunati i naplatiti uvoznu carinu i porez na dodanu vrijednost (PDV), osim u niže navedenim slučajevima:

1. Uvozna carina neće biti naplaćena u sljedećim slučajevima:

  • A. ako vlasnik plovila podnese dokaz da plovilo ima status robe Zajednice (dokazuje podnošenjem T2L isprave), ili
  • B. podnošenjem isprave kojom se dokazuje preferencijalno porijeklo robe (EUR 1 izdan najkasnije 30.6.2013.)

2. PDV neće biti naplaćen u sljedećim slučajevima:

  • A. Ako vlasnik plovila pruži dokaze da je PDV već obračunat u nekoj od država članica EU, ili
  • B. Ako je datum prvog korištenja plovila bio prije više od 8 godina prije datuma pristupanja Hrvatske u EU, ili
  • C. Ako je iznos PDV-a koji vlasnik plovila treba platiti manji od 160,00 HRK (oko 22 EUR).


Svako plovilo koje dolazi u carinsko područje EU može biti predmetom kontrole carinskih tijela, bilo hrvatskih, bilo neke druge države članice EU. Stoga napominjemo da bi EU rezidenti uvijek na plovilu trebali imati dokaze da je za navedeno plovilo plaćena carina i/ili PDV u nekoj od država članica EU, odnosno da plovilo ima status robe Zajednice. Vlasništvo i zastava koju plovilo vije nisu dokaz da određeno plovilo ima status robe Zajednice, već su dokaz statusa robe Zajednice sljedeće isprave:

  1. T2L isprava, ili
  2. Original račun, ili
  3. Potvrda poreznog tijela ili druga raspoloživa isprava o plaćenom PDV-u.

Više informacija o postupku reguliranja statusa plovila možete naći na internet stranicama Carinske uprave Ministarstva financija http://www.carina.hr/Carina/Jahte.aspx, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Zahvaljujemo Vam što ste upravo hrvatske marine izabrali kao mjesto gdje ćete čuvati svoja plovila.

 

 

Boravišna pristojba za nautičare

NOVI ZAKON O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI


Prema novom Zakonu o boravišnoj pristojbi, paušal boravišne pristojbe plaćaju vlasnici ili korisnici plovila (nautičari) za sebe i sve osobe koje noće i borave na plovilu, ukoliko je plovilo duže od 5 metara s ugrađenim ležajevima.

Plaćeni paušal pokriva boravak na plovilu duž cijele hrvatske obale.

Paušalni iznos boravišne pristojbe nautičari mogu platiti za različito vremensko razdoblje, u prostorima lučke kapetanije, odnosno ispostave lučke kapetanije.

Nautičarima koji paušalni iznos boravišne pristojbe plaćaju prvi puta izdaje se vinjeta i račun za određeno vremensko razdoblje, a za drugi i svaki slijedeći puta izdaje se samo račun za novo vremensko razdoblje.

Za plovila hrvatske državne pripadnosti vrijeme važenja vinjete je neograničeno ili do promjene tehničkih karakteristika plovila koje su uvjet za paćanje boravišne pristojbe.

Vinjeta mora biti istaknuta na vidljivom mjestu, a račun o plaćenoj boravišnoj pristojbi se uvijek mora nalaziti na plovilu.

Gostima koji unajmljuju plovilo, boravišnu pristojbu naplaćuje charter-tvrtka u polaznoj luci za svo vrijeme trajanja najma i za sve osobe na plovilu.

Paušalni iznos boravišne pristojbe utvrđuje se prema duljini plovila.

 

Duljina plovila Vremensko razdoblje Iznos u kunama
5 - 9 metara  do 8 dana  150,00   
  do 15 dana 300,00   
  do 30 dana 400,00   
  do 90 dana 600,00   
  do 1 godinu 1000,00   
     
9 - 12 metara    do 8 dana 200,00
  do 15 dana 350,00
  do 30 dana 500,00 
  do 90 dana 650,00 
  do 1 godinu 1.100,00 
     
12 - 15 metara do 8 dana  300,00
  do 15 dana 400,00
  do 30 dana 600,00
  do 90 dana 750,00
  do 1 godinu 1.300,00
     
15 - 20 metara    do 8 dana  400,00
  do 15 dana 500,00
  do 30 dana 700,00
  do 90 dana 850,00
  do 1 godinu 1.500,00
     
preko 20 metara  do 8 dana  600,00
  do 15 dana 800,00
  do 30 dana 1000,00
  do 90 dana 1.300,00
  do 1 godinu 1.700,00

 

Dolazak u RH morskim putem - Carinski postupak

Pravila se primjenjuju za plovila duža od 2,5 m i jačine motora preko 5 kW.

Zapovjednik plovila, koje uplovljava u HR morskim putem, dužan je najkraćim putem uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet radi obavljanja granične kontrole, te:

  1. Ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu
  2. Platiti propisane naknade
  3. Platiti boravišnu pristojbu za plovila iznad 5m s ležajem
  4. Prijaviti boravak na plovilu

Zapovjednik plovila, koje je dovezeno u HR kopnenim putem ili se nalazi na čuvanju u luci i na drugom mjestu u HR dužan je prije započinjanja plovidbe u lučkoj kapetaniji:

  1. Platiti propisane naknade
  2. Platiti naknadu za boravišnu pristojbu
  3. Prijaviti boravak na plovilu

Vinjete koje su služile kao dokaz plaćanja svih davanja više se neće izdavati.

Od 01.04.2014. ukidaju se naknada za sigurnost plovidbe, naknada za svjetlarinu i pomorsku informativnu kartu, međutim uvodi se jedinstvena naknada za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja čiji će trošak ovisiti o dužini plovila i snazi motora.

Visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare sa plovilima dužim od 5m te ugrađenim ležajem, ovisi o duljini plovila i vremenskom razdoblju za koje nautičari kupuju boravišnu pristojbu.

Na plovilu koje plovi u Republici Hrvatskoj moraju se u svrhu provjere nalaziti slijedeći dokumenti u izvorniku:

  1. Dokaz da je plaćena naknada za sigurnost plovidbe, naknada za svjetlarinu, naknada za info kartu i naknada za boravišnu pristojbu ako plovilo ima ležajeve
  2. Dokaz da je plovilo sposobno za plovidbu
  3. Dokaz da je osoba koja zapovijeda plovilom sposobna upravljati plovilom, sukladno nacionalnim propisima države čiju zastavu vije, tj. sukladno propisima HR
  4. Dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu trećim osobama
  5. Dokaz o vlasništvu ili punomoć za korištenje plovila

Ove informacije podložne su promjenama, službene propise za plovidbu u Hrvatskoj nađite u uredima lučke uprave ili na www.mmpi.hr


Carinski postupak -Dolazak morem, boravak i odlazak plovila strane državne pripadnosti

Dolazak morem, boravak i odlazak plovila strane državne pripadnosti
Konvencija o privremenom uvozu (Istanbulska konvencija) u okviru Aneksa C i hrvatski carinski propisi prema Uredbi o izmjenama i dopunama uredbe za provedbu carinskog zakona članak 265. uređuju primjenu instituta privremenog uvoza stranih plovila namijenjenih športu i razonodi u Republiku Hrvatsku. Prema prethodnom članku potpuno oslobođeni plačanja carine i poreza pri uvozu su plovila:

  • ako su registrirana izvan carinskog područja Republike Hrvatske i na ime osobe izvan carinskog područja Republike Hrvatske, (a u slučaju da prijevozna sredstva nisu registrirana, smatra se da je navedeni uvijet zadovoljen, ako su u vlasništvu osobe sa sjedištem izvan carinskog područja Republike Hrvatske) i
  • ako ih upotrebljava osoba sa sjedištem izvan carinskog područja Republike Hrvatske, ne isključujući primjenu članaka 267., 268. i 269. ove Uredbe.

Pri uplovljavanju brodice ili jahte strane državne pripadnosti u teritorij Republike Hrvatske zapovjednik je obvezan najkračim putem uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet radi obavljanja granične kontrole. Popis graničnih prijelaza carinske uprave nalazi se na http://www.carina.hr/CURH/Dokumenti/Globalni/Karta_Carinarnica_RH.pdf 
U slučaju da vlasnik osobno ne dovozi plovilo nego privremeni uvoz plovila u njegovo ime obavlja opunomoćenik, carini je potrebno priložiti slijedeće isprave:

  1. pismenu punomoć inozemnog vlasnika s prebivalištem u inozemstvu, s tim da mora biti ovjerovljena od ovlaštenog tijela zemlje iz koje se odnosno plovilo privremeno uvozi,
  2. dokaz o vlasništvu plovila stranog državljanina koji ima stalno prebivalište u inozemstvu i
  3. odgovarajuću ispravu o registraciji plovila u inozemstvu i upisu u upisnik toga plovila u upisnik plovila države pripadnosti.


Nakon podnošenja pisane ili usmene deklaracije carinarnici, plovilo se stavlja u postupak privremenog uvoza.

Prije plovidbe potrebno je ishodovati vinjetu i ovjeriti popis posade u lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi. Također je potrebno policijskoj postaji prijaviti boravak osoba na popisu posade (prijavom na recepciju Marine Frapa prijavljujemo Vaš boravak na policiju).
Marina Frapa kao korisnik "Odobrenja za smještaj i čuvanje privremeno uvezenih plovila pod carinskim nadzorom u carinskom skladištu tipa "E"" izdanog od Ministarstva financija, Carinska uprava, Carinarnica Šibenik, dužna je voditi evidenciju o smještaju privremeno uvezenih plovila. Za navedena plovila Marina Frapa je dužna u roku od pet dana poslati Carinarnici Šibenik "Zahtjev za skladištenje robe pod carinski nadzor u Marinu Frapa".
Uz Zahtjev je potrebno priložiti kopiju:

  • ugovora za korištenje veza u Marini "Frapa",
  • vinjete (dozvolu za plovidbu plovila i plačenu boravišnu pristojbu) izdaje lučka kapetanija,
  • dokaza vlasništva plovila (Upisni list ili registarski list),
  • važeće police osiguranja,
  • osobne iskaznice ili putovnice vlasnika,
  • inventarne liste,
  • punomoći za korištenje plovila u slučaju da je vlasnik plovila firma.

U skladu sa gore spomenutim molimo Vas da odmah pri dolasku u Marinu Frapa sve gore spomenute dokumente predate recepciji te najavite sve dolaske i odlaske Vašeg plovila, kao i da svake godine dostavite nam važeće vinjete, police osiguranje, te ostale potrebne dokumente.
Marina Frapa je obvezna carini prijaviti sva uplovljavljanja i isplovljavanja stranih plovila pod ugovorom iz Marine u vidu skladištenja i iskladištenja plovila.
Završetak postupka privremenog uvoza za privatnu uporabu plovila je osamnaest mjeseci. To znači da djelatnici Marine Frapa moraju priložiti Carini Iskladištenje plovila. U slučaju da plovilu ne napusti teritorij Republike Hrvatske u spomenutom roku od 18 mjeseci Vlasnik plovila mora platiti carinu i porez.

Zapovijednik plovila prije isplovljenja iz Republike Hrvatske je dužan podvrgnuti graničnoj kontroli i ovjeriti popis posade i putnika u lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi. Nakon čega mora najkraćim putem napustiti teritorijalno more Republike Hrvatske.

Literatura:
Carinski zakon, Narodne novine 78/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09 i 56/10.
Uredba za provedbu carinskog zakona, Narodne Novine 161/03

 

Zbrinjavanje otpada

Na planu marine Frapa označene su glavne lokacije za zbrinjavanje otpada.

Pri servisiranju plovila često nastaje otpad koji je potrebno posebno zbrinuti kao što je motorno ulje, filteri, baterije itd. Ukoliko servisiranje Vašeg plovila povjerite djelatnicima servisa oni će se pobrinuti da sav otpad bude propisno zbrinut. Ukoliko pak sami servisirate svoje plovilo molimo da sav opasni otpad odložite u za to predviđene spremnike.

Stalna briga za okoliš iziskuje i posebnu skrb za opasni otpad, koji nastaje unutar Marine.

Stoga smo uredili tri stanice za njegovo prikupljanje. Molimo Vas da ih koristite kako bi odložili:otpadno ulje I. i II. kategorije, otpadne uljne filtre, rabljeno motorno ulje, otpadne akumulatore i baterije, otpadne uljne kante, uljne krpe, zatrovanu ambalažu, tehnološki mulj, otpadnu ambalažu od boja i lakova.

Ukoliko Vam je potrebna pomoć za odlaganje ove vrste otpada, slobodno je zatražite na recepciji Marine ili kod jednog od naših mornara. Naši djelatnici će Vam sa zadovoljstvom pomoći.

Za slučaj ekološkog incidenta unutar marine (npr. izlijevanje goriva) marina posjeduje i plutajuću eko branu koja bi zaustavila širenje zagađenja van akvatorija marine.

Pozivamo i Vas da nam pomognete da održimo Marinu urednom i čistom na zadovoljstvo svih korisnika.

Opasni otpad odvozi ovlaštena tvrtka s kojom Laguna trade d.o.o. ima sklopljen Ugovor.

 

Česta pitanja

Održavanje i zaštita plovila ...

1. Što je detaljni pregled stanja plovila?

Detaljan pregled stanja plovila se radi iz nekoliko razloga i isključivo na zahtjev stranke. Uglavnom je namjena procjene; izrada Ponude za servisne radove, izrada Ponude za osiguravajuća društva, kupnja/prodaja plovila itd.
Detaljan pregled stanja plovila ili njegovih bitnih sastavnih djelova (propulzija, glavni motor, generator, watermaker, trup plovila, električni sustavi, navigacijski sustavi itd) uvijek ovisi o njegovoj namjeni. U pravilu ne predstavlja dodatni trošak naručiocu pregleda ukoliko se radi o procjeni servisnih stručnjaka za izvođenje servisnih radova. Kod zahtjevnih pregleda koji iziskuju više vremena za realnu procjenu i ukoliko ne dođe do realizacije servisnih radova, izradu Ponude naplaćuju svi profesionalci uglavnom po realno utrošenim radnim satima servisniog stručnjaka ukoliko to nisu drugačije uredili cijenikom.

2. Što sve podrazumjeva redovito održavanje plovila?

Kao prvo, redovito održavanje je uvijek najpovoljnije održavanje a kao drugo čuva vrijednost i upotrebljivost Vašeg plovila ili njegovih bitnih sastavnih djelova. Ono obuhvaća kontinuiranu kontrolu svih sustava na plovilu uključujući podvodni dio plovila (trup) i nadgrađe. Kontinuitet kontrole je min 2 puta tijekom godine. U praksi je to zima i proljeće. Sve sustave na plovilu uključujući nadgrađe možemo održavati dok je plovilo u vodi za razliku od održavanja podvodnog dijela kad plovilo moramo dignuti iz vode radi odstranjivanja nakupina na trupu i propulziji.

3. Što sve podrazumjeva Zimski / Proljetni servis?

Zimski servis odnosno servis nakon sezone korištenja, podrazumjeva odstranjivanje soli ispiranjem u slatkoj vodi sa nadgrađa i bokova plovila (radi očuvanja geal-coata, rznih brtvila, tikovine itd) i ispiranje svih agregata u antifrizu (konzerviranje) koji su direktno ili indirektno u kontaktu sa soli. Praksa pokazuje da jedan dio brodovlasnika nakon završetka sezone korištenja, plovilo izvade na suhi vez, odstrane nakupine na podvodnom dijelu sa visokotlačnom vodenom pumpom, isperu plovilo od soli izvana, konzerviraju sve agregate, pokriju ga zimskom tendom ili termo folijom te ga ostave na suhom vezu do sezone korištenja. Drugi dio brodovlasnika nakon sezone korištenja također pripreme plovilo za zimovanje odsolivanjem i konzervacijom agregata ili kontinuiranim startanjem istih, samo oni ostavljaju svoje plovilo tijekom cijele godine u moru. Održavanje podvodnog dijela plovila obavljaju u proljeće prije sezone korištenja. Oba pristupa pripreme za zimovanje potrebuju još održavanje baterija radi očuvanja kapaciteta te prozračivanje radi izbjegavanja kondenzacije vlage koja pogoduje razvoju pljesni i gljivica (mogu bitno oštetiti interijer).
Proljetni servis odnosno priprema plovila za sezonu ovisi o tome koliko dobro smo plovilo pripremili za zimovanje. Uglavnom obuhvaća: dekonzervaciju agregata i puštanje u pogon, po potrebi obnavljanje A/F boje podvodnog dijela, zamjenu cinkova te uređivanje bokova, nadgrađa, tikovine i inoxa (čišćenje, pranje, poliranje).
Svi ostali eventualne radovi (plastičarski, stolarski, električarski, mehaničarski) ovise isključivo o željama brodovlasnika i takve radove je najbolje planirati u vrijeme nekorištenja plovila kada takve radove ne uvjetuju vremenske prilike.

4. Što je osmoza, kako je otkriti i kako se zaštititi?

Osmoza je kemijski proces promjena unutar sastava stakloplastičnog trupa uslijed kontakta s vodom. Glavni i jedini uzrok nastajanja osmoze je zaostala voda u procesu proizvodnje trupa. Mjehurići su najčešći upozoravajući znakovi, veličina im varira od nekoliko mm do 10-tak cm, ispunjeni su vodom opora i kiselkastog mirisa.
Najbolja zaštitita od osmoze je preventivne naravi. Stara poslovica kaže „bolje spriječiti nego liječiti“, kako bi to postigli, iznimno su važni redoviti pregledi podvodnog dijela plovila i njegovo održavanje.

5. Koja vrsta A/F boje je najbolja za moje plovilo?

Nijedna A/F boja nije najbolji izbor za svaku vrstu plovila. Najbolji izbor ovisi o vrsti plovila (MY, SY) također ovisi o vrsti dosadašnjih premaza i njegovom stanju. Najbolje je upitati druge nautičare u vašem području koji koriste svoje brodove na sličan način kao što koristite i vi te se posavjetovati sa stručnjakom o stanju dosadašnje A/F boje te eventualnoj promjeni A/F boje.

6. Kako zaštititi geal-coat trupa u boji protiv izbljeđivanja?

Najbolji način do sada je nanijeti sloj voska na svim otvorenim geal-coata površinama vašeg plovila. Proces uklanjanja je malo spor, ali kada ga na proljeće uklonite, vaš gelcoat će biti lijep i sjajan kao novi.

7. Kada koristimo ručno, a kada strojno poliranje?

Prije poliranja bitno je završiti sve prljave poslove kao što su npr. brušenje i nanošenje A/F boje, te pripremiti brod prije samog poliranja. U pripremu spada pranje cijelog broda koje je itekeko bitno. Naime, ako krenete polirati prljav brod nećete znati kojim dijelovima posvetiti više pozornosti tjekom samog poliranja.
O procjeni stanja gealcot-a ovisi i način kojim ćemo pilirati plovilo. Ručno poliranje se koristi na manjim površinskim oštećenjima gealcot-a ili kada gealcot matira utjecajem sunca dok se strojno poliranje koristi kod večih oštećenja gealcot-a i proces je koji se izvodi slojevito te zahtjeva profesionalan pristup.
Poliraju se nova i starija plovila u pripremnoj sezoni za plovidbu, samo sa različitim polirnim sredstvima, opet ovisno o stanju gealcot-a.

 

Lučki red

PRAVILNIK O REDU U LUCI MARINA FRAPA ROGOZNICA*

1. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve brodice i jahte (u daljnjem tekstu Plovila) i sve voditelje brodica/zapovjednike i vlasnike brodica ili jahti, te osoba koje rade ili borave na području marine Frapa (u daljnjem tekstu Korisnika).

2. Po uplovljavanju ili dolasku u marinu, Korisnik dužan je bez odlaganja prijaviti dolazak na recepciji marine, uz predočenje dokumenata plovila i putovnice posade.

3. Uprava marine određuje mjesto priveza plovila, sukladno s planom vezova u moru i smještaja na kopnu, te je jedina ovlaštena za njihovo premještanje, po potrebi ili na eventualnu zamolbu Korisnika.

4. Predajom ključeva i/ili odobrenja za plovidbu Korisniku ili po njemu ovlaštenoj osobi od strane recepcije, prestaje odgovornost marine za čuvanje i nadzor bez obzira da li je plovilo ostala na vezu ili je u plovidbi.

5. Opskrba plovila pitkom vodom i električnom energijom dozvoljena je samo uz prisustvo Korisnika plovila, a uz upotrebu ispravnih priključaka.

6. Parkiranje osobnih vozila Korisnika obavlja se na označenim parkirnim mjestima. Ako Korisnik vozila napušta marinu i ostavlja vozilo na parkiralištu dužan je ključeve vozila predati na recepciju. Nepropisno parkirana vozila djelatnici marine će premjestiti o trošku i riziku Korisnika vozila.

7. U marini je zabranjeno:

  • na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša;
  • onemogućiti pristup napravama za privez;
  • premještanje, mijenjanje i uklanjanje vezova i uređaja drugih plovila osim kad je to potrebno radi sprječavanja neposredne i očite štete ili kad je potrebno zbog dolaska ili odlaska plovila;
  • vezivanje plovila za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privezivanje i kretanje po njima;
  • postavljanje satelitske antene, tuševa i druge naprava po gatovima i uređajima za privezivanje te vješanje rublja po gatovima ili na prostoru marine;
  • oštetiti operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati klinove, grede i sl. te dizati kamenje s obalnih zidova ili obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
  • paliti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovilu i na napravama za privezivanje, zavarivati, ostavljati na plovilu ili pored plovila otvorene posude s lako zapaljivim ili eksplozivnim materijalima ili na bilo koji drugi način izazivati opasnost od požara;
  • spaljivanje otpada na plovnom objektu;
  • čistiti, strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovila, te obavljati na plovilu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja;
  • zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;
  • držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra plovila;
  • ostavljati motore u pogonu i imati uključene tehničke aparate na plin ili na električnu energiju ili imati uključene akumulatore na punjenje kada nema posade na plovilu;
  • kupanje, ronjenje, ribolov, glisiranje, jedrenje na dasci, skijanje na vodi i izvoditi wind-surfing;
  • ploviti brzinama većim od 2 čvora;
  • bacati, odlagati ili ispuštati krute, tekuće ili plinovite tvari koje onečišćuju marinu;
  • obavljati radnje pranja, čišćenja, bojenja, poliranja i slično koristeći kemijska sredstva (deterdžente, otapala, boje) koja bi mogla dospjeti u more i prouzročiti onečišćenje okoliša;
  • postavljati natpise, reklame i druge poruke;
  • narušavati javni red i mir u marini - bukom ili galamom ometati mir ostalih gostiju posebno noću od 22:00 do 07:00 sati;
  • koristiti usluge trećih osoba za nadzor, održavanje ili izvođenje radova na plovilu bez odobrenja Uprave marine;
  • puštanje kućnih ljubimca bez uzice i nadzora vlasnika. Vlasnici kućnih ljubimaca dužni su okoliš marine držati čistim;
  • zadržavanje i kretanje na operativnom prostoru marine neovlaštenim osobama;
  • ostaviti na gatovima i obali (šetnici) brodske tendere, gumenjake ili dugu opremu s plovila;
  • premještati plovilo na drugi vez bez suglasnosti Uprave marine;
  • upotrebljavati brodski WC i prazniti fekalne tankove i kaljuže u more;
  • na istezalištu držati plovilo na kojemu se ne obavljaju radovi i/ili držati bilo kakav materijal;
  • sidriti plovilo sa vlastitim sidrom unutar marine.

8. Za pripremu plovila za predaju na čuvanje Korisnik dužan je:

  • isključiti napajanje električnom energijom s kopna ili akumulatora te isključiti priključke plovila sa vodovodnih instalacija;
  • odstraniti s plovila sve lako zapaljive i eksplozivne materijale;
  • postaviti protupožarne, propisno atestirane aparate u blizini ulaza u unutarnje prostorije;
  • otkloniti propuštanje mora na podvodnom dijelu;
  • zatvoriti sve ventile na otvorima koji se nalaze na podvodnom dijelu trupa plovila;
  • ispravno vezivati plovilo;
  • spremiti pokretnu opremu s palube i nadgrađa u unutarnje prostorije ili predati iste u skladište marine;
  • zaključati sve unutarnje prostore te predati ključeve plovila na recepciju.

9. Ulaskom u prostore luke nautičkog turizma marine Frapa dužni ste se pridržavati ovog Pravilnika.

10. Uprava marine zadržava pravo da, u slučaju nepoštivanja odredbi Pravilnika o redu u luci marine Frapa, uskrati suglasnost plovilu za boravak u marini.

11. Svi Korisnici plovila privezanih u marini Frapa svoje utiske i žalbe mogu upisati u “Knjigu žalbi” na recepciji marine.

Rogoznica, 20.11.2017.

Uprava marine Frapa Rogoznica

* Potpuna verzija ovog Pravilnika nalazi se na Oglasnoj ploči marine Frapa